preskoči na sadržaj
 

 

U Narodnoj  knjižnici – Knin otvorena izložba Zidnih novina na temu NK Dinare i željeznice

 

Večeras je u knjižnici otvorena izložba trećeg ciklusa Zidnih novina, projekta kojeg u kontinuitetu od 2019. godine provode Udruga Porta u partnerstvu s Narodnom knjižnicom Knin, Srednjom školom Lovre Montija Knin i umjetničkom organizacijom Otvoreni likovni pogon iz Zagreba.

Međugeneracijsko povezivanje i dugoročno održanje sjećanja na nekadašnji život i živost Knina temeljni je cilj projekta u kojem osim predstavnika partnerskih organizacija i kazivača, sudjeluju i učenici Srednje škole Lovre Montija.

Naglasak je dat na sjećanja na pojedine osobe, zajednice, lokalitete, objekte i događaje koji su se snažno utisnuli u osobni i društveni život Knina.

Izložba se može razgledati do 9. ožujka.

Izvor: FB Narodne knjižnice – Knin

https://huknet1.hr/?p=51669

 

 

 

 

Knin, 13. 2. 2023.

 

Zidne novine u Kninu među dobitnicima nagrade SozialMarie za društvene inovacije

Projekt “Zidne novine u Kninu” kojega od 2019. godine provode udruga Porta iz Knina, Otvoreni likovni pogon iz Zagreba, kninska Srednja škola Lovre Montija i Narodna knjižnica – Knin izabran je među 12 dobitnika nagrade SozialMarie u kategoriji od 2.000 eura te je među 15 nagrađenih projekata odabranih između 275 prijavljenih iz Austrije, Češke, Slovačke, Hrvatske i Slovenije.

Dobitnici nagrada proglašeni su na online ceremoniji u nedjelju 1. svibnja. U obrazloženju nagrade organizator je napisao:

“Zidne novine u Kninu” pišu svježu i inspirativnu lekciju iz povijesti pisanu odozdo nagore. Projekt otvara prostor za zajedničko kulturno sjećanje utemeljeno na ljudskim pričama o svakodnevici – isprepliće priče članova zajednice koji najednom vide sve ono što ih veže, namjesto svega onog što im drugi govore da ih dijeli. Osim toga, projekt oživljava sad već povijesni medij analogne fotografije koji pripadnike različitih generacija povezuje u jednom javnom prostoru.”, stoji u obrazloženju nagrade.

Zahvaljujemo žiriju i organizatoru na nagradi te čestitamo svim ostalim dobitnicima!

preuzeto: https://hr-hr.facebook.com/narodna.knjiznica.knin/

                https://huknet1.hr/?p=49378

Knin, 3. 5. 2022.

 

Zidne novine u Kninu nominirane za srednjoeuropsku nagradu SozialMarie za društvene inovacije; Dajte i vi svoj glas

 

Projekt “Zidne novine u Kninu” kojega provodi udruga Porta u partnerstvu sa Srednjom školom Lovre Montija, Narodnom knjižnicom – Knin i Otvorenim likovnim pogonom u Zagrebu nominiran je zajedno s 33 druga projekta za ovogodišnju nagradu SozialMarie za društvene inovacije.

Nagrada SozialMarie je javna platforma za društveno inovativne projekte iz Srednje Europe sa sjedištem u Austriji, a “Zidne novine” su nominirane među 275 prijavljenih projekata.

U tijeku je glasanje za nagradu publike, a za “Zidne novine u Kninu” možete glasati OVDJE.

Nakon što unesete svoju e-mail adresu, potvrdite svoj glas tako da kliknete na poveznicu koju ćete dobiti na vaš e-mail.

Projekt s najviše osvojenih glasova publike dobiva nagradu u vrijednosti od 1000 eura. Dobitnici nagrada (njih 15) proglasiti će se na dodjeli 1. svibnja koja će biti online.

URL: https://nkknin.hr/index.php/2022/04/07/zidne-novine-u-kninu-nominirane-za-srednjoeuropsku-nagradu-sozialmarie-za-drustvene-inovacije-dajte-i-vi-svoj-glas/

izvor: Narodna knjižnica Knin

8.4.2022.

 

 

"Video:  Pregled rada na projektu Zidne novine u Kninu - Demokratizacija kulture sjećanja u periodu 2020.-2021. godine."

Video možete pogledati na linku:   https://youtu.be/E-jrlWbYFIM

Knin, 10. 1. 2022.

 

FOTOGRAFIJE

U prilogu, u dokumentima  na dnu ove stranice, možete pogledati fotografije koje su s nama podijelili:

DAMIR MIJAKOVAC

ANĐELKA

DAMIR

MAGDA

ŠNJILE

 

KAZIVANJA

KAZIVAČI:

Anđelka Drača rođ. Orlović, rođena 1935.

Vjekoslav Šavia Živković, rođen 1949. godine

Anka Podrug, rođena 1950. godine

Margarita Sinobad rođ. Kasza, rođena 1952. godine

Jasminka Kokola Vukojević, rođ. Krvavica, rođena 1953. godine

Milorad Micko Dujmović, rođen 1953. godine

Milan Zoričić, rođen 1955. godine

 

U prilogu, u dokumentima na dnu ove stranice,  donosimo kazivanja gore navedenih kazivača. Uživajte u sjećanjima na prošla vremena kroz razgovore s našim  kazivačima.

Knin, 21. 12. 2021.

 

PLAKATI

 

 

 

 

 

 

OTVORENA IZLOŽBA PLAKATA NASTAVKA PROJEKTA „ZIDNIH NOVINA U KNINU“

U kninskoj knjižnici jučer je otvorena izložba plakata nastavka projekta „Zidne novine u Kninu“.
Projekt „Zidne novine u Kninu“ osmišljen je tijekom rada na projektu „Demokratizacija kulture sjećanja“ koji se provodio tijekom 2019. godine u suradnji organizacije Otvoreni likovni pogon, Udruge Porta, Srednje škole Lovre Montija i Narodne knjižnice Knin.
Tijekom 2020. radilo se na prikupljanju fotografija i osobnih sjećanja te kazivanja povezanih s dvije lokacije: Stara pijaca (Loža) i Zidić, čija je je izložba upriličena u ožujku 2021. godine u prostorima knjižnice.
Udruga Porta kao nositelj projekta s ranije navedenim partnerima tijekom 2021. radila je na prikupljanju fotografija i osobnih sjećanja te kazivanja povezanih s četiri teme; među kojima dvije lokacije, Strana i Riva, kao i tema zabave te obrta/ zanata u starom dijelu grada. Prikupljene fotografije i kazivanja građana ukomponirani su na plakatima čiji su urednici učenici Srednje škole Lovre Montija u Kninu, a koji su zamišljeni da budu postavljeni na tim lokacijama, kao podsjetnik na prijašnja vremena, ali i kao podsjetnik na sadašnju generaciju koja se tom prošlošću nadahnjuje. Sve projektne aktivnosti provođene su kroz suradnju i mentorstvo predstavnika partnerskih organizacija i institucija; Zvonka Brečića, Aleksandre Sinobad, Maše Štrbac i Ane Šimić Sunko.
Premda je osnovni cilj izrada plakata za zidne novine, dalekosežniji cilj je uključivanje učenika u prikupljanje informacija o Starom gradu, istraživanje i oblikovanje prikupljenog materijala i informacija, te međugeneracijsko povezivanje i dugoročno održanje sjećanja na nekadašnji život i živost.

Na jučerašnjem otvorenju izložbe uz predstavnike organizacija i institucija prisutnima se obratio i jedan od učenika Srednje škole Lovre Montija, Petar Konforta, rekavši kako bi se i sam volio vratiti u prošlost i proživjeti neke od priča naših kazivača, poput kupanja u Krki na Rivi.
Izložbu možete pogledati u našim prostorima do 15. siječnja 2022.
Projekt financira Ministarstvo kulture i medija.

Izvor:  https://hr-hr.facebook.com/narodna.knjiznica.knin/

 

 

 

 

i

U knjižnici izložba “zidnih novina” o zabavi u starom Kninu


U knjižnici je jučer otvorena zanimljiva izložba zidnih novina koje pričaju priču o starom Kninu, njegovim običajima, zanatskim radnjama, kultnim mjestima i načinu zabave mladih ljudi 50-ih, 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća.

Uz stare fotografije grada, na zidnim novinama su i ekskluzivna kazivanja starih Kninjana, redom – Milana Zoričića, Milorada Micka Dujmovića, Vjekoslava Šavie Živkovića, Margarite Kasza Sinobad, Anđelke Drače, Anke Podrug i Jasminke Kokole Vukojević.

Njihova kazivanja su odabrali, uredili i kompilirali učenici i učenice kninske srednje škole tako da je ovaj projekt, osim kulturne i zavičajne vrijednosti, dobio i dodatnu – međugeneracijsko povezivanje mladih i starijih Kninjana što je posebno, otvarajući izložbu, podvukao i profesor Zvonko Brečić.

Projekt “Zidnih novina” vodi udruga Porta u suradnji s Narodnom knjižnicom – Knin, Srednjom školom Lovre Montija i Otvorenim likovnim pogonom iz Zagreba, a ako to prevedemo na ljude – to su Aleksandra Sinobad, Ana Šimić Sunko, Zvonko Brečić i Maša Štrbac.

Projekt financira Ministarstvo kulture i medija.

I. Š.

Izvor: https://huknet1.hr/?p=48588     

16. 12. 2021.

 

U OKVIRU PROJEKTA "ZIDNE NOVINE-STARI GRAD" ODRŽANE SU RADIONICE O RIVI, STRANI I STARIM ZANATIMA, PREOSTALA JE JOŠ RADIONICA O ZABAVNIM SADRŽAJIMA U STAROM GRADU

Projekt „Zidne novine – Stari grad“ osmišljen je tijekom rada na projektu „Demokratizacija kulture sjećanja“ koji se provodio tijekom 2019. godine u suradnji organizacije Otvoreni likovni pogon, Udruge Porta, Srednje škole Lovre Montija i Narodne knjižnice Knin. Cilj programa je sudjelovanje šireg građanstva u kreiranju kolektivnog sjećanja o raznovrsnim aspektima života u gradu: o pojedinim lokalitetima, zgradama, objektima, događajima i slično koji su se snažno utisnuli u osobni i društveni život Knina.

Tijekom 2020. radilo se na prikupljanju fotografija i osobnih sjećanja te kazivanja povezanih s dvije lokacije: Stara pijaca (Loža) i Zidić. Prikupljene fotografije i kazivanja građana ukomponirani su na plakatima koji su idejni prijedlog zidnih novina, čija je izložba upriličena u ožujku ove godine u prostorima knjižnice.

U nastavku projekta „Zidne novine – Stari grad“ čija je provedba u tijeku u fokusu su dvije lokacije: Riva i Strana. Pored navedenih lokacija projektom će se obraditi i tema zabavnih sadržaja u Starom gradu te tema obrta/zanata koje su na svaki način neizostavni dio gradskog društvenog i gospodarskog života.

Ovim putem Narodna knjižnica Knin kao partner na projektu poziva građane da se uključe u projekt i podijele s nama sjećanja ili fotografije vezane za ranije spomenute teme  na e-mail zidne.novine.knin@gmail.com ili na broj mobitela 095/562 61 23. Također se zahvaljujemo svim kazivačima koji su se do sada odazvali našem pozivu, kao i učenicima koji u još većem broju nego ranijih godina sudjeluju na projektnim radionicama.

Projekt financira Ministarstvo kulture i medija RH.

preuzeto: https://hr-hr.facebook.com/pg/narodna.knjiznica.knin/posts/?ref=page_internal

 

 

 

 

 

 

 

Knin, 19. 5. 2021.

 

 

Izložba u Srednjoj školi Lovre Montija

 

 

 

 

Knin, ožujak 2021.

 

Subject: Poziv- Otvaranje izložbe plakata i najava nastavka projekta "Zidne novine-Stari Grad"

 

Poštovani,

             danas, 5. ožujka 2021. u 17,00 sati u prostoru „Narodne knjižnice Knin“ održat će se otvaranje izložbe plakata projekta „Zidne novine- Stari grad“. Istom prigodom bit će predstavljen nastavak projekta  u 2021.godini.  Izložba će biti  otvorena za javnost sukladno propisanim epidemiološkim mjerama.  

           Projekt „Zidne novine – Stari grad“ osmišljen je tijekom rada na projektu „Demokratizacija kulture sjećanja“ koji se provodio tijekom 2019. godine u suradnji organizacije Otvoreni likovni pogon, Udruge Porta, Srednje škole Lovre Montija i Narodne knjižnice Knin. Cilj programa je sudjelovanje šireg građanstva u kreiranju kolektivnog sjećanja o raznovrsnim aspektima života u gradu: o pojedinim lokalitetima, zgradama, objektima, događajima i slično koji su se snažno utisnuli u osobni i društveni život Knina.  

 

Fotografija: Momci na zidiću. Vlasnik fotografije: Milorad Dujmović  

 

S poštovanjem,

Ana Šimić Sunko, suradnica na projektu

Knin, 4. 3. 2021.

 

 

Kazivanja o Pijaci

 

ZORA BIKIĆ ( „legendarna“ prodavačica na Pijaci, rođena 1938.)

Nakon tragične smrti muža vraćam se iz Zagreba u Knin. Bila sam primorana. Kome prepustiti troje dice? Dicu ne bih pustila stihiji!

Počela sam prodavati na Pijaci 1978. Nitko nam nije dao nikakvu pomoć, ni Caritas ni Crkva, samo smo imali zdravstveno.  Imamo dosta zemlje, svekar je uzeo zemlju, a svekrva je dosta naslijedila. Nit' sam znala kopat ni orat (nije ni moja majka), nisam znala ni kako se diže pinjur sijena. Poučio me jedan čovjek: „Zore moja kako se to mučiš?“ Pa je sišao s kola i pokazao mi kako se uzme i nosi. Sve tri moje cure znaju i kopati i podabirati vinograd. Nismo gledali u tuđe kuće, ovdje smo na sami, nije me briga što pričaju, nisu mi cure bile ni gole, ni bose.

 Najprije smo radili vrt, svašta pomalo, salate, krumpira, blitve. Sve smo dobro prirodno gnojili jer smo imali 3 krave i 2 junice te 4-5 prasadi. Krave su mi bile dobre, rentabilne. Znala sam nositi 40 staklenih boca mlijeka, samo na vratima ostavim i pokupim praznu bocu. Ako nema prazne boce ne bih ostavljala. Plaćali su mi mjesečno i to nas je izvlačilo. Da je plaćano dnevno, potrošili bi.

Imali smo i oko 3000 panja. U podne, kad svi legnu, nigdje nikoga, ja frezam jer trava tada bolje vene. Freza velika i teška, kad je zemlja mokra, freza me vrklja oko sebe kao ringišpil. Grožđe su po sladoru otkupljivali  iz zadruge Orlić-Markovac. Jedne godine nisu otkupljivali, pa su neki iz Metkovića natovarili dva šlepera grožđa, ispod svake cijene, dali mi 500 maraka. Na pijaci se proda nešto u grožđu, nešto u rakiji. Sad i pijanci pomrše pa se nema kome prodat.

Na Pijaci bih bila oko 6-7 sati. Do 11 sati šta se proda, proda. Ne bih mogla bez auta. Znala bih se nekoliko puta vraćati kući. Vozila bih u TVIK, Kninjanku, Bolnicu ili Dom vojske. Prvo to razvezem, pa donesem na Pijacu, pa odem raznijeti mlijeko, pa se vratim na Pijacu. Portiri su bili dobri pa bi me pustili da uđem i istovarim.

Nabrala sam se ja te zeljuštrine. Iz TVIK-a bi uzimali i 400 kila blitve, iz Kninjanke svaki petak 40 kila, iz Bolnice 16-20 kila. Iz Kninjanke su uzimali po 100 kila salate. Bi li vjerovali da su glavice zagrebačke kristalke (pirgava) bile 2,5-3 kila? Sada su sitnica. Onda nije bilo velikih centara pa smo mogli prodavati.

Trebalo je prebirati koliko struka kapulice, sporo, do zore. Ne znam kako sam to izdržala, curice su mi pomagale. Dubravka je podnijela najviše tereta, puno mi je pomogla, uvijek bi rekla: mama, ja ću!

Ispočetka je bila slobodna pijaca, Kako di uhvatite! Kasnije smo imali svoje mjesto. Nije se placarina puno plaćala, moglo se, svako jutro smo plaćali. Čovjek koji je kupio (prikupljao) placarinu nekad je bio „pomozi Bože“, a nekad „Bože sačuvaj“, kako mu šukne u glavu. Nekad reče više, nekad manje, vidi koliko ima ali pita, nekad smo znale i podviknut na njega.

Imala sam stalne kupce. Prvo bih istovarila povrće na pijaci pa išla razdilit mliko. Znale bi me žene čekat da dođem. Nisam bila škrtica, za dva listića na vagi.

Žive pulastre bi držali doli ispod česme, a mrtve na štandu. Bilo je i sirova, mesa, tuka..

Oko Česme se igralo kolo, skupili bi se momci i cure.

14. 10. bio je zadnji sajmeni dan na svetkovinu Pokrova.

Ako je baš poledica ne idem u grad, inače nisam zimogrozna pa drugih dana i zimi odem. Više mi smeta vrućina.

 

 

MILORAD MICKO DUJMOVIĆ (umirovljeni cvjećar rođ. 1953.)

Cirkus – na pijaci sam gledao magičare, cirkusante, snagatore, iluzioniste, nekima razbijali kamen na prsima, a sve to je nama djeci bilo silno zanimljivo. (Micko Dujmović)

 

Nekadašnja kavana Perković je prenamijenjena u Crveni križ – kao djeteta me se dojmilo kako tamo dijele humanitarnu pomoć. (Micko Dujmović)

 

Nad dijelom pijace je napravljena mreža na kojoj je postavljena rasvjeta. Kasnije kad su skinuli rasvjetu nama djeci su dijelili materijal od kojeg je bila isprepletena mreža. Radilo se o sporogorećem štapinu (korda) kojeg smo mi od gušta palili kao prskalice. (Micko Dujmović)

 

Nas 10-tak malaca bi istovarali vagon lubenica (čantruna) koje su dovozili iz Slavonije i Srijema. Za iskrcani vagon svakom bi dali po jednu lubenicu (Micko Dujmović)

Na pijaci su bile koštele (koštelić) pa kada bi plod sazreo nabavili bi kantinelu (drvena duža letva) na koju bi zabili dvije brokve bez glave, to bi se umetnulo u peteljku koju se slomi. Napunili bi pune džepove i išli u kino, a koštele bi nam bile umjesto kokica. (Micko Dujmović)

 

Navečer kad bi se vraćali iz kina, kad bi pojeli koštele, baterijom-reflektorom bi osvjetljavali usnule vrapce na granama i gađali ih zračnom puškom. Ubili bi tako 100-tinjak komada i sutradan bi na rivi od toga kuvali rižot uz nadzor  Kikija Barišića – Aninog dida (Micko Dujmović)

 

Subota je na pijaci bila dan od pulastara (mladih kokoša). Svi bi kupovali pulastre i od njih bi kuhali juhu. Cijeli grad je mirisao na juhu od pulastara. Poslije, kad se skuha juha, ta kokoš bi se s krumpirima pekli u rerni. (Micko Dujmović)

Uigrana ekipa bi na jednoj strani zagovarala (zapričavala) prodavače, dok bi na drugoj strani krali lubenice. Potom bi lubenice (čantrune) nosili u Stranu ili na Rivu gdje bi ih jeli. (Micko Dujmović)

 

Preko puta pijace, kraj Sv. Ante u kući Karanušića živio je „oriđinal“ Palinjeri, kojeg smo zvali Pavinjeri. On bi po danu skupljao okruglo i lijepo kamenje koje bi poredao po veličini i slagao na dasku od prozora. Tako pripremljen bi čekao nas drčinu, djecu, da ga počnemo provocirati povikom ĆUK. Na to bi nas on odozgo zasuo kamenjem, a mi bi se skrivali iza koštela (Micko Dujmović)

Preko puta pijace je Vatrogasni dom (čuvenih kninskih vatrogasaca). Prilikom oglašavanja sirene, što je znak za požar, sva dječurlija bi se sjurila na pijacu, posjedala na zidić i bankove i s uživanjem gledala kako kninska mladost, članovi DVD-a jure, neki pola obučeni, da što prije obuku uniformu i uz zavijanje sirena krenu gasiti požar. Djeca koja su to promatrala bi navijala te se prepirala tko je prvi stigao. (Micko Dujmović)

Gumenjake su radili Mokropoljci, Babići i Bjedovi, najčuveniji opančari. Svake subote bi gumenjake prodavali na pijaci. Pravili su ih od grubo obrađene kože i istrošenih automobilskih guma. (Micko Dujmović)

Na pijaci su se opskrbljivali iz Ugostiteljskog poduzeća Dinara koji su otkupljivali od 20-tak lokalnih proizvođača. Dolazili su i iz drugih kninskih poduzeća na pijacu u nabavu za menze. Zato su proizvođači imali stabilne cijene. Tako su dolazili i oni iz TVIK-a (najveće poduzeće), a oni su znali svojim autom ići i po selima u nabavu. (Micko Dujmović)

U Raškovićima su od rakite pleli korpe, košare, demižane i sl. Mater bi govorila, 'ajde uzmi korpu i kupit ćemo pedeset jaja za Uskrs. U korpi se ne bi razbila jaja. (Micko Dujmović)

 

Bomba krmača napravila je jezerce u Barama. Tamo smo otkrili da je puno ribe, drlja, linjaka i klena. Mi bi svake subote zagrabili košarama i ulovili puno ribe. Slagali bi ribe, duzinu, na vrbov prut sa zubom pri kraju, provlačeći prut kroz škrge. To bi prodavali na pijaci. (Micko Dujmović)

 

 

HRVOJE MARIĆ (klapski i solo pjevač rođ. 1961.)

Sjećam se da me je majka vodila kad sam imao 4-5 godina na pijacu, da sam bio žedan. Bio sam malešan pa nisam mogao dohvatiti špinu te me je majka morala podizati ili mi u skupljenim rukama dodavati vodu. Fasciniran sam česmom. Veselilo me je to prskanje. Isto tako, išao bih kod tetke preko mosta, pa kad bih se vraćao uvijek bi me netko od starijih dizao da se napijem vode sa česme. (Hrvoje Marić)

Nije se moglo dogoditi na toj pijaci da nije svježa namirnica. Bio jedan iz Jejina, on bi svako jutro prije zore ubrao iz vrtla blitvu, kupus, spanjak, verzin, mladu kapulicu i sl. te bi već prije 6,30 bio na pijaci. (Hrvoje Marić).

Ćaća je radio u mesnici, mesa je uvijek bilo više na jelovniku, ali petkom bi bila riba, domaća pastrva, a bilo  bi na pijaci i gauna i srdela. Mater je birala ribu. (Hrvoje Marić)

Ja sam kupovao samo kod Zore Bikić - penziju je dočekala na tržnici. Uvijek je imala raznovrsno voće, povrće, sireve, domaću puru,… (Hrvoje Marić)

Moglo se kupiti dobar alat za metalske djelatnosti, bilo je raznih naprava od drva, špine za bačvu, peke, ručni alat, kosijer, grabljice,… (Hrvoje Marić)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Napomena: Fotografije su iz arhive Milorada Micka Dujmovića

26. 11. 2020.

 

 

Kazivanja o Zidiću

 

MILORAD MICKO DUJMOVIĆ (umirovljeni cvjećar, rođ. 1953.)

 

Kultno mjesto generacija 46/48 nadalje.

Okupljala se gradska (varoška) djeca, od Mufte do Atlagića mosta.

Kuća i zemljište pripadali su Montijima, Bulat je imao postolarsku radnju. Porušeno je u II. svjetskom ratu.

1949. obnovljena je Gimnazija i sagrađen zidić.

59/60 počinje se mladost okupljati na zidiću. Sjedi se, dobacuje, raspravlja o filmovima, zafrkava se, ljubavi.

Tulumarenje do duboko u noć, nakon filma na zidić, pričali priče, “dožuntavali”.

Na zidu je bila stilizirana plesna figura, simbol maturalne zabave.

Igrao se nožni tenis preko dvije skale.

Dolazili na zidić slušati muziku.

Sve generacije se slikale na zidiću.

“Ograda” - Željeza

 

„Ja i B.R. nismo imali novaca, a „morali“ smo ići u kino. Išli smo u lov na žabe jer su Bare bile odmah ispod grada. Napravili bi štap od trske, a na trokuku bi stavili crvenu krpicu. Posudili smo i zračnu pušku. Nahvatali smo puno žaba koje smo prodavali na duzinu (12 komada), a kupovali su ih iz gostionice. Tako mi puni novaca provociramo druge na zidiću. Ipak, na kraju smo svima dali novce da pođu u kino.“ (Micko Dujmović)

 

 

HRVOJE MARIĆ (klapski i solo pjevač, rođen 1961.)

 

Okupljala se dob 12-15-35 godina, plafon.

Druženja adolescentske dobi, muški nemaju hrabrosti nego dobacuju, njih dvi se smotaju pa zapinju. Osjetile bi tko je pristojan.

U jutarnjim satima nije bilo skupljanja, uglavnom u popodnevnim i večernjim satima.

Trafika Anđe Marić – čuveni ćevapi ali i pljeskavica, hot-dog, fast food.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Napomena: Fotografije su iz arhive Milorada Micka Dujmovića

25. 11. 2020.

 

Kninske srednjoškolke pokrenule inicijativu Zidnih novina u starom gradu; Javite se s pričom

Učenice kninske Srednje škole Lovre Montija uz mentorstvo profesora Zvonka Brečića pokrenule su inicijativu izrade Zidnih novina posvećenih starom gradu.

Prve takve Zidne novine bit će posvećene čuvenom „Zidiću“ i Staroj pijaci, a tamo će biti i postavljene.

Stoga učenice Petra, Simona, Anamarija, Patricija, Sonja i Vanesa skupa s mentorom pozivaju građane da se jave sa svojim fotografijama, pričama i sjećanjima na e-mail zvonko.brecic@gmail.com ili na telefon 095 383 4455 (kontakt osoba Zvonko Brečić; zvati između 17 i 19 sati).

Moto cijele akcije je „Ispričajte nam priču“, a cilj je istražiti i upoznati povijest ovog dijela grada kroz sjećanja naših starijih sugrađana te sve to predstaviti u formi Zidnih novina, ali i kroz objave na Internet stranici škole..

Zidne novine su dio programa Demokratizacija kulture sjećanja u organizaciji umjetničke organizacije Otvoreni likovni pogon Zagreb i partnera – Srednje škole Lovre Montija i Narodne knjižnice Knin. Financijski pokrovitelji su Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova.

I. Š.

https://huknet1.hr/?p=46092

8. 10. 2020.

 

Projekt o darovitosti

Poticanje darovitosti - Lovre Montija


Narodna knjižnica Knin

http://nkknin.hr/


Školski kalendar 23/24


Kad zvoni?
1. sat 8:00 - 8:45
2. sat 8:50 - 9:35
3. sat 9:40 - 10:25
odmor 10:25 - 10:40
4. sat 10:40 - 11:25
5. sat 11:30 - 12:15
6. sat 12:20 - 13:05
7. sat 13:10 - 13:55

Prijavi zlostavljanje

RED BUTTON


Brojač posjeta
Ispis statistike od 3. 3. 2010.

Ukupno: 456323
Danas: 37




preskoči na navigaciju