preskoči na sadržaj
Ovisnosti

Najčešće ovisnosti: 

ŠTO JE OVISNOST?

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije ovisnost je psihičko i fizičko stanje koje nastaje međudjelovanjem živog organizma i sredstva ovisnosti. Obilježavaju ga ponašanje i drugi duševni procesi koji uvijek uključuju prisilu za povremenim ili redovitim uzimanjem sredstva ovisnosti u namjeri da se doživi njegov učinak na psihičke procese ili da se izbjegne nelagoda zbog odsutnosti takvog sredstva. Značenje te riječi je nesposobnost za slobodu, nemoć da se čovjek oslobodi. Ovisnost bilo koje vrste veže se uz slobodu, biti ne-slobodan znači biti ovisan, gdje osobnost bez neke vanjske ili unutarnje prisile nema utjecaja u odlučivanju. Ovisnost se odnosi na stil života koji u sebi sadrži samu ovisnost, fizičku i psihičku, ali pretežno ističe stalnu uporabu i dominantno bavljenje sredstvom ovisnosti.

Više o ovome na http://www.anst.hr/ovisnost.html

 Vrh

OVISNOST O ALKOHOLU (ALKOHOLIZAM)

Ovisnost o alkoholu, odnosno šire prihvaćen naziv alkoholizam, je bolest koja uključuje sljedeće simptome: žudnja (snažna želja ili hitna potreba za pićem), gubitak kontrole (nemogućnost prestanka pijenja jednom kad se s njime započelo), fizička ovisnost (nakon prestanka pijenja javlja se pojačano znojenje, drhtanje, tjeskoba, mučnina i drugi poremećaji), tolerancija (potreba za pijenjem sve većih količina alkohola da bi se postiglo odgovarajuće stanje u organizmu, koje se prije postizalo unosom manjih količina alkohola), zanemarivanje obitelji, radnih i drugih obveza i interesa, nastavak pijenja unatoč spoznaji o njegovoj štetnosti.

Više o ovome na http://www.hskla.hr/ovisnostOalkoholu.htm

Ovisnost o alkoholu

Vrh

OVISNOST O DROGI

Droge su sirovi, napola prerađeni proizvodi biljnog, životinjskog ili mineralnog podrijetla, koje su od davnina služile za izradu lijekova. S vremenom se pojam droge ograničio na opojne (narkotike) droge i neke druge sintetski izrađene tvari koje djeluju na središnji živčani sustav, te je u uporabi i izraz psihoaktivne tvari. Ovisnost se razvija u četiri faze: proba, češća konzumacija, navika i ovisnost.

Više o ovome na:

 http://www.ssc.uniri.hr/psiholosko-savjetovaliste/savjeti/ovisnost-o-drogama

Ovisnost o drogi

Vrh

 

PUŠENJE

Zadnjih desetljeća prošlog stoljeća brojne znanstvene studije ispitivale su učinke pušenja, duhanskog dima, duhana i duhanskih proizvoda na zdravlje te potvrdile činjenicu da je pušenje vodeći preventabilni (spriječivi) rizični čimbenik za obolijevanje i prijevremeno umiranje. Godine 1952. engleski liječnici R. Doll i A. B. Hill dokazali su na skupini od 40.000 liječnika uzročnu povezanost između pušenja i raka bronha i pluća te infarkta miokarda i kronične opstruktivne plućne bolesti. U usporedbi s nepušačima pušenje povećava rizik koronarne srčane bolesti i moždanog udara za 2-4 puta, povećava rizik za rak pluća 23 puta za muškarce i 13 puta za žene, povećava rizik umiranja od kronične opstruktivne bolesti pluća za 12-13 puta (npr. kronični bronhitis ili emfizem), pušači u dobi 30.-40. godine imaju pet puta veću mogućnost doživjeti srčani udar nego nepušači iste dobi.

Više o ovome na:

 http://www.zzjzdnz.hr/hr/zdravlje/pusenje_i_zdravlje/445-ch-0?&l_over=1

Pušenje

Vrh

OVISNOST O RAČUNALIMA

Ovisnost o računalu ubraja se u nove ovisnosti, ovisnosti 21. stoljeća. Danas se vrše mnoga istraživanja na ovu temu, ali još uvijek nemamo mnogo podataka o ovoj ovisnosti.

Upitnik na temu ovisnosti o računalu

1.       Smatrate li sebe ovisnikom o računalu?

2.       Koliko dnevno vremena provedete za računalom?

3.       Koristite li računalo kao izvor edukacije ili samo za razonodu?

4.       Smatrate li da previše vremena provodite za računalom?

5.       Znate li koja sve oštećenja i bolesti može izazvati prekomjerno sjedenje za računalom?

6.       Koliko često koristite Internet?

7.       Za što najviše koristite Internet?

8.       Kakav bi prema vama bio život bez interneta?

9.       Koliko često vaš uspjeh u školi trpi zbog vremena kojeg provedete na internetu?

10.   Koliko prosječno sati dnevno provedete na Internetu?

11.   Koliko često mislite na Internet dok ste offline?

12.   Koliko često ste ne naspavani zbog dugog korištenja Interneta?

13.   Provodite li više slobodno vrijeme na internetu ili družeći se s prijateljima?

14.   Imate li više prijatelja na internetu ili u stvarnosti?

15.   U kojoj mjeri se smatrate ovisnim o Internetu?

 

Možemo li ovisnost o računalima (internetu, i slično)  promatrati jednako kao ovisnost o drogi?

Vrh

KOCKANJE
 
Kockanje je poput ovisnosti o heroinu i alkoholu i treba ga ozbiljno shvaćati. Tim više, jer mu se ljudi odaju zbog psihičkih problema poput depresije, anksioznosti, poremećenih obiteljskih odnosa, niskog praga samopoštovanja, emocionalne nezrelosti i drugih uzroka. Kad kocka, ovisniku sve boljke postaju podnošljivije.
Simptomi su često sudjelovanje u igrama, uz izraženo mentalno bavljenje ili razmišljanje glede pronalaska "uspješne tehnike ili načina prikupljanja novca – kao početni kapital".
Pokušaji odolijevanja napasti ne uspijeva u više navrata i prikriva se od "ostalih" (članova obitelji, prijatelji, starim znancima). Često nastaju ozbiljne financijske posljedice, i dovode do raskidanja međuljudskih odnosa.
“Kockarska karijera“ se može dijeliti u tri faze: dobiti, gubitka i očaja.
Terapija zahtijeva pomoć psihoterapije (multimodalnu psihoterapijiu), kao i mjere za pomoć u rješavanju financijskih dugova. Preporučuje se sudjelovanje u grupama, na primjer, grupe "anonimnih kockara".
Opširnije o kockarskoj ovisnosti možete pročitati na:
 

OVISNOST O SELFIJIMA

Rastući trend snimanja selfija pametnim telefonima povezan je s mentalnim zdravstvenim stanjem osoba opsjednutih izgledom.
Psihijatar dr. David Veal kaže:
- Dvije trećine svih mojih pacijenata s dijagnozom dismorfičnog tjelesnog poremećaja (BDD) imaju potrebu konstantnog snimanja selfija. Kognitivno-bihevioralna terapija koristi se kao pomoć u prepoznavanju razloga pacijentovog kompulzivnog ponašanja i učenju kako da to ponašanje kontrolira. - izjavio je za Sunday Mirror.
Snimanje selfija kod devetnaestogodišnjeg Dannyja Bowmana izmaknulo je kontroli jer je provodio deset sati dnevno snimajući čak dvjesto vlastitih fotografija na iPhoneu. Britanski mediji vjeruju da je Danny Bowman prvi britanski ovisnik o selfijima čija je ovisnost o tehnologiji liječena kao opsesivno-kompulzivni i dismorfični tjelesni poremećaj.
Dio njegovog liječenja i terapije sastojao se od uklanjanja iPhonea u intervalima od 10, 30 i čak 60 minuta.

Više o ovome na:

http://studentski.hr/studenti/zanimljivosti/selfiji-narcizam-i-mentalne-bolesti-imaju-puno-toga-zajednickog/

http://www.psihologijaonline.com/socijalna-psihologija/208-selfies-narcizam-ili-samoistrazivanje

 

Koliko, u prosjeku, selfija Vi napravite dnevno / tjedno / mjesečno?

Koliko često to rade Vaši prijatelji?

Mislite li da ste ovisni o selfijima?

Koliko bi to bilo selfija, po Vašem mišljenju, u određenom vremenskom tijeku, 'napravljeno', a da možete reći da niste ovisni, ili da ste ovisni?

Što kažu druga istraživanja o ovoj temi, kod nas i / ili u svijetu? Ima li suprotnih mišljenja ili drugačijih pogleda na ovu temu?

Vrh

Prijavi zlostavljanje

RED BUTTON


Narodna knjižnica Knin

http://nkknin.hr/


Oglasna ploča

Kad zvoni?
1. sat 8:00 - 8:45
2. sat 8:50 - 9:35
3. sat 9:40 - 10:25
veliki odmor 10:25 - 10:40
4. sat 10:40 - 11:25
5. sat 11:30 - 12:15
6. sat 12:20 - 13:05
7. sat 13:10 - 13:55

Brojač posjeta
Ispis statistike od 3. 3. 2010.

Ukupno: 281974
Danas: 22




preskoči na navigaciju